Struma

Nodusna struma je uvećanje mase tkiva štitaste žlezde, koje nije neposredno uzrokovano zapaljenjem. Može da se ispolji kao difuzna i kao nodusna struma, kod pojedinca (sporadično) ili kod velikog broja osoba (>10%), koje žive na istom području (endemskoj strumi).

Nodusna struma (nodus lat. čvorić) je najčešće uvećanje žlezdanog tkiva (Adenom). Pri pregledu se opipa jedan (solitarna nodusna struma) ili više čvorova na štitastoj žlezdi (polinodusna struma). Međutim, kao čvorić mogu da se ispolje i tumori nežlezdanog porekla: limfomi, hemangiomi, lipomi, teratomi. Samo je patohistološka analiza uzoraka tkiva tireoideje, pouzdan dokaz da je nodus žlezdano tkivo.

 

Zašto nastaje nodusna struma?

Uzroka ima mnogo. Savremena medicina smatra da je hroničan nedostatak joda u hrani i vodi za piće, važan činilac koji doprinosi nastanku i ispoljavanju difuzne a zatim nodusne strume. Zakonska obaveza jodinovanja kuhinjske soli od 1954. godine, korigovana na 20 mg/kilogram soli 1993. godine, značajno je umanjila rizik od endemske strume.

Dokazan je štetan doprinos hroničnog-ponavljanog stresa i uticaj nekih hemijskih i fizičkih činilaca na nastanak i ispoljavanje nodusne strume.

Prepoznate su supstancije (strumogene materije), koje remete iskorišćenje joda i stvaranje hormona štitaste žlezde. One mogu biti:hrana (soja, glavičaste biljke npr. kupus, kelj, karfiol), lekovi: (derivati sulfonilureje i dr.), a od fizičkih agenasa, nastanku strume doprinosi povećanje osnovnog zračenja u atmosferi.

Genetski uslovljena sklonost ka nodusnoj strumi se ne sme zanemariti, mada ona nije ultimativna.

 

Ko boluje od nodusne strume?

Ispoljava se u svim starosnim dobima, češće kod osoba ženskog pola (5:1). Podaci ukazuju da oko 3,9% osoba u Evropi ima netoksičnu nodusnu strumu. Postojeća nodusna struma ima težnju da raste. Tumorska masa kod nekih osoba vrši pritisak na meka tkiva vrata i uzrokuje gušenje, promuklost, promenu boje glasa, teškoće pri gutanju. Kod starijih osoba sa solitarnom nodusnom strumom postoji rizik od karcinoma tireoideje.

 

 

Kako se ispoljava struma?

Dugo nodusna struma protiče asimtomtski, tj. osoba nema smetnje. Najčešće osoba sama primeti uvećanje i čvor na vratu, bez porasta temperature, i bez bola.

Dijagnostika strume je brza, racionalna i efikasna.

Kliničkim pregledom se proceni tireoidna funkcija, položaj žlezde, konzistencija i pokretljivost,da li je nodus jasno ograničen u odnosu na kožu i podlogu, a takođe proveri da li su uvećane regionalne limfne žlezde.

Ultrazvuk vrata pokaže da li je nodusna promena cistična ili je tkivna,a ukoliko je tkivna – da li je ultrazvučni odjek smanjen (hipoehogeni nodusi) ili je očuvan (izoehogeni nodus), da li su jasne granice ili ih još nema – pa kažemo da postoji jedan ili više pseudonodusa, što nas upućuje na autoimunsku etiologiju. Ukoliko se ultrazvukom potvrdi kalcifikacija dela nodusa ili pojačana prokrvljenost u i oko nodusa, radi se dodatna dijagnostika.Tada treba da uradimo i citodijagnostičku punkciju sa analizom ćelija (pravlnost, bojenje, osobine jedara, indeks umnožavanja).

Hormonski status hipofizne osovine potvrdi da li je očuvana normalna funkcija ili postoji poremećaj tireoidne funkcije. Svaki poremećaj tireoidnog statusa doprinosi nastanku i uvećanju strume. Poznato je da subklinička i manifestna hipotireoza uvećavaju nodusnu strumu.

Tireoglobulin u krvi ukaže na potencijal uvećanja strume, a kalcitonin da li preti maligna alteracija.

Scintigrafija tireoideje, primenom radionuklida (99mTcO4) tireoidni nodusi se razlikuju po nakupljanju tehnecijuma ili 131J (funkcionalni, hiper i hipofunkcionalni nodusi). Ukoliko je izostalo nakupljanje radionuklida u nodusu govorimo o tzv. „hladnom“ nodusu. Rizik da „hladni“ nodus pređe u karcinom je oko 3%.

 

Preventiva nodusne strume je moguća

Osoba koja u porodici već ima nekog sa nodusnom strumom, treba da unosi oligoelement jod hranom i vodom za piće, u količini od bar 150 mikrograma na dan (morska riba, celer, pirinač, cvekla, paradajz, breskva, kopriva, blitva, spanać). Neophodno je promeniti odnos prema stresu i umanjiti ga, koliko je moguće. Treba izbegavati gazirana pića i sredinu gde se puši, jer nikotin doprinosi nastanku nodusne strume.